Naslovnica Žensko zdravlje Multipla skleroza: uzroci, simptomi i liječenje

Multipla skleroza: uzroci, simptomi i liječenje

Multipla skleroza

Multipla skleroza smatra se autoimunom i neurodegenerativnom bolešću i češća je kod žena nego muškaraca.

Što je multipla skleroza?

Multipla skleroza često se naziva i bolešću s tisuću lica. Mnogo toga o ovoj bolesti je još uvijek nepoznato. Ne zna joj se točan uzrok, spektar simptoma kada se bolest počne javljati je vrlo širok, pa je i dijagnostika često teška. Nadalje, ni nakon dijagnoze bolesti ne prestaju otegotni faktori jer je nemoguće predvidjeti tijek bolesti. Simptomi se u početnoj fazi bolesti brzo javljaju, ali i brzo prestaju, pa često bolesnici u ovom stadiju bolesti ne zatraže liječničku pomoć.

Multipla skleroza sporo napredujuća kronična je upalna i neurodegenerativna bolest, a oštećenja često zahvaćaju mozak i leđnu moždinu. Mijelin je masna tvar koja štiti živčana vlakna. Ova bolest oštećuje mijenske ovojnice i time je otežan ili onemogućen prijenos živčanih impulsa između stanica. Ovisno o tome koji je dio živčanog sustava pogođen ovisi i stanje bolesnika i simptomi.

Prvi simptomi uglavnom su umor, slabost, blaga ukočenost, problemi s vidom, povremena drhtavica i problemi s tjeskobom i depresijom. Može doći i do problema s koordinacijom, ali i povremenim gubitkom kontrole nad mjehurom i crijevima. Simptomi, ovisno o zahvaćenosti živčanog sustava, mogu stagnirati, pojavljivati se i nestajati ili brzo napredovati do teške invalidnosti.

Procjenjuje se da u svijetu od multiple skleroze boluje više od 2 milijuna ljudi, uglavnom su to stanovnici razvijenih zemalja i bolest se češće javlja kod žena no što je to slučaj kod muškaraca. Lijek za multiplu sklerozu ne postoji, no postoje brojni tretmani kojima se može ubrzati oporavak nakon napadaja, ublažiti simptome ili čak cijeli tijek bolesti.

Prvi znakovi multiple skleroze uglavnom se javljaju između dvadesete i 45. godine. Vrlo su rijetki zabilježeni slučajevi pojave bolesti prije 15. godine i nakon 55. Smrtnost kod oboljelih koji nemaju izrazito teške simptome nije velika, a životni vijek se kod osoba s multiplom sklerozom uglavnom smanjuje za 10-ak godina od prosjeka. Naravno, životni vijek uvelike ovisi i o obliku i težini simptoma, ali i dobi kada se bolest javila.

Uzrok multiple skleroze

Uzrok multiple skleroze još uvijek je nepoznat. Smatra se da se radi o autoimunom procesu gdje imunološki sustav počinje napadati sam sebe, u ovom slučaju mijelin koji je zadužen za zaštitu živčanih vlakana.

Sam početak bolesti često se povezuje s virusnom infekcijom koja može pokrenuti patološki odgovor imunog sustava. Čini se da je uzrok multiple skleroze zapravo kombinacija više čimbenika kao što su genetika, određene “greške” u imunološkom sustavu i okolišni faktori kojima smo okruženi.

Kada je u pitanju genetski faktor, oko 5% oboljelih ima brata ili sestru koji također imaju multiplu sklerozu, a kod oko 15% slučajeva osoba ima nekoga od rodbine s multiplom sklerozom.

Okolišni faktori su izraženi kod multiple skleroze. Blizu ekvatora gotovo uopće nema oboljelih, dok se najčešće pojavljuje u SAD-u i sjevernoj Europi, što dovodi do zaključka da klima utječe na pojavnost bolesti. U Hrvatskoj se “žarištem” multiple skleroze smatra Gorski Kotar, ponajprije područje oko Čabra.

Vjeruje se da i faktori kao što su stres, utjecaj okoliša, nezdrava i neuravnotežena prehrana, nedovoljno tjelesne aktivnosti mogu utjecati na nastanak multiple skleroze, odnosno djelovati kao okidači bolesti.

Simptomi multiple skleroze

Prvi simptomi multiple skleroze javljaju se uglavnom između 20. i 40. godine života. Dio mozga ili leđne moždine na kojem je došlo do oštećenja mijelina uvelike razlikuje i simptome koji će se javiti. Neki simptomi se pojave, pa nakon nekog perioda nestaju, pa se kasnije opet periodično pojave. Kod nekih bolesnika dolazi do pojave blagih simptoma koji stagniraju ili napreduju. Upravo zbog ove različite reakcije od osobe do osobe često je vrlo teško uopće utvrditi da se radi upravo o multiploj sklerozi. Prvi simptomi kod većine oboljelih su blagi.

Najčešći simptomi su:

  • Umor
  • Bolovi (najčešće u nogama)
  • Slabost i malaksalost
  • Neobična nespretnost, osobito u nogama
  • Ukočenost jednog ili više ekstremiteta (uglavnom na jednoj strani tijela)
  • Utrnulost ili slabost jednog ili više ekstremiteta (uglavnom na jednoj strani tijela)
  • Djelomični ili potpuni gubitak vida
  • Bol u oku praćena gubitkom vida
  • Mutan vid
  • Trzaji očima
  • Poremećaj osjeta
  • Učestala potreba za mokrenjem
  • Nadutost i problemi s probavom
  • Nemogućnost ejakulacije kod muškaraca
  • Promjene raspoloženja
  • Poremećaj spavanja
  • Poremećaj apetita
  • Razvoj depresije
  • Tremor
  • Loša koordinacija
  • Problemi u govoru
  • Vrtoglavice
  • Glavobolja (u većini slučajeva bol na jednoj strani glave)

Dijagnosticiranje multiple skleroze

Kako bi se postavila dijagnoza multiple skleroze potreban je detaljan klinički pregled, ali i uzimanje opširne povijesti bolesti.

Kod prvog pregleda nakon sumnji na multiplu sklerozu liječnik će učiniti fizikalni pregled živčanog sustava. Prvi znakovi koji mogu ukazivati na to da živčani sustav ne funkcionira kako bi trebalo jesu neusklađenost pokreta očiju, slabljenje mišića i gubitak osjeta dodira u pojedinim dijelovima tijela. Nažalost, ne postoji specijalizirana pretraga koja bi brzo i lako dala potvrdu da se radi o multiploj sklerozi, pa je vrlo važno procijeniti kako razlikovati multiplu sklerozu od drugih bolesti sa sličnim simptomima.

Lumbalnom punkcijom uzima se uzorak tekućine koja okružuje mozak i leđnu moždinu (cerebrospinalni likvor) i potom se uzorak analizira citološki i biokemijski.

Magnetska rezonanca je ujedno i najvažniji korak prema postavljanju dijagnoze jer se njome mogu vidjeti područja upale  i mjesta na kojima je mijelin nestao. Jasno se mogu izmjeriti ta područja i procijeniti starost i jačina oštećenja.

Liječenje multiple skleroze

Lijek za multiplu sklerozu ne postoji, već se liječenje provodi na način da se fokusira na to kako ubrzati oporavak nakon napadaja, kako usporiti napredak bolesti i kako djelovati na same simptome.

Liječenje uvelike ovisi o vrsti i intenzitetu simptoma. Kod osoba sa blagim simptomima liječenje nije potrebno, no svima oboljelima se savjetuje prakticirati redovito umjerenu tjelesnu aktivnost (šetnje, plivanje, vožnja bicikla, pravilno istezanje) i voditi računa o zdravoj prehrani.

Simptomatsko liječenje

  • Kortikosteroidi – savjetuje se uzimanje kako bi se smanjila upala živaca
  • Plazmafereza – (obogaćivanje krvne plazme proteinima) koristi se kod osoba koje ne reagiraju na kortikosteriode
  • Lijekovi protiv bolova
  • Lijekovi za kontrolu mjehura i crijeva
  • Antidepresivi

Lijekovi za usporavanje napredovanja bolesti

Nažalost, nema učinkovite terapije za sve oblike multiple skleroze, no u progresivnom obliku moguće je određenim lijekovima usporiti razvoj bolesti, pogotovo ako se s terapijom krene rano. Cilj ovog oblika liječenja jest smanjiti broj napadaja i usporiti stvaranje neuroloških oštećenja.

Najčešći lijekovi za usporavanje napredovanja bolesti su:

  • Copaxon (sprječava reakciju imunološkog sustava na mijelin)
  • Dimetil oxalat (može smanjiti pojavnost napadaja)
  • Natalzumab (potencijalno štetne stanice sprječava da stignu do mozga i leđne moždine)
  • Imunosupresanti koji se koriste za liječenje teških slučajeva jer mogu biti vrlo štetni za srce
  • Beta interferon (smanjuje učestalost i težinu napadaja)

Problem kod većine spomenutih lijekova jest što svi dolaze u kompletu s određenim više ili manje ozbiljnim nuspojavama i vrlo je važno dobro odvagnuti što dobro i što loše lijek može učiniti organizmu i procijeniti koji lijek je dobro uzimati, a koji je bolje izbjegavati.

Fizikalna terapija kod multiple skleroze

Kod oboljelih s multiplom sklerozom dobre rezultate daju pravovremene i redovite fizikalne terapije koje sadrže:

  • Vježbe istezanja
  • Vježbe jačanja mišića
  • Vježbe opuštanja mišića

Kada osoba jednom nauči pravilno izvoditi vježbe potrebno ih je izvoditi svakodnevno kako biste svoje mišiće održavali u dobroj formi.

Multipla skleroza u Hrvatskoj

U Hrvatskoj prema nekim procjenama ima preko 6000 tisuća dijagnosticiranih ljudi s multiplom sklerozom. Mnogi od njih nisu upoznati sa svim mogućim načinima liječenja. Iako lijek za ovu bolest ne postoji i tijek bolesti je nepredvidiv, pravovremenom dijagnostikom i držanjem bolesti pod kontrolom terapijom, lijekovima i promjenom načina života bitno se može utjecati na pogoršanje bolesti, pa se kvalitetnom reakcijom pojava invaliditeta može osjetno odgoditi ili potpuno spriječiti.

U Hrvatskoj su za liječenje multiple skleroze odobreni i kanabinoidi jer su istraživanja pokazala pozitivne učinke na smanjenje zgrčenosti mišića i centralne boli.

Imaš komentar na članak?