Naslovnica Trudnoća i roditeljstvo Trudnica Postporođajna depresija: kako ju prepoznati i liječiti?

Postporođajna depresija: kako ju prepoznati i liječiti?

Postporođajna depresija

Postporođajna depresija pogađa oko desetak posto novopečenih majki i još uvijek je tema o kojoj se najčešće šuti, iako tim majkama treba dodatno razumijevanje i potpora.

Oblici postporođajne depresije

Dok je “baby blues” najblaži oblik, tu su i postporođajna anksioznost te postporođajna psihoza, uz klasičnu postporođajnu depresiju. Kod postporođajne anksioznosti javljaju se klasični simptomi anksioznosti, kod nekih žena se javljaju napadaji panike popraćeni problemima s disanjem, tjeskobom i bolovima u prsima, dok se kod drugih javljaju crne misli da se djetetu nešto dogodilo što dovodi do čestog provjeravanja je li sa bebom sve u redu i dodatnom premorenošću zbog nedostatka sna.

Kod postporođajne psihoze situacija je znatno ozbiljnija, to je ujedno najteži oblik postporođajne depresije i u ovim slučajevima majke imaju česte gubitke veze s realnošću i postoji rizik da zbog halucinacija majka naudi sebi ili bebi, pa se u ovim slučajevima svakako preporučuje hitno javljanje liječnikom kako bi se krenulo sa liječenjem, a često ovo stanje zahtijeva i hospitalizaciju.

Što je “baby blues”?

“Baby blues” popularan je naziv za najblaži, a ujedno i najčešći oblik postporođajne depresije. Ovaj oblik depresije nastupa nedugo nakon poroda i uglavnom traje do 1. mjeseca starosti djeteta. Glavne karakteristike “baby blues”-a je strah novopečenih majki da se neće znati i moći dovoljno dobro brinuti o djetetu. Česti su napadaji tuge, potištenosti i suze. Ovaj oblik postporođajne depresije posljedica je hormonalne neravnoteže nakon poroda i ne zahtijeva liječenje, već spontano prolazi kada se razine hormona vrate u ravnotežu.

Što je postporođajna depresija?

Postporođajna depresija je stanje koje zahtijeva liječenje i posjet psihologu ili psihijatru. Ovaj oblik depresije nastupa nakon što se hormoni ustabile i obitelj se počne navikavati na novi ritam života i novog člana obitelji. Ovaj poremećaj raspoloženja karakterističan je po intenzivnijim simptomima nego što je to slučaj kod baby bluesa. Osjećaj tuge i tjeskobe je gotovo neprestan i iscrpljenost u prvim mjesecima s bebom samo pogoršava simptome. Presudnu ulogu u olakšavanju ovog stanja imaju bližnji novopečene majke. Oni su ti koji trebaju uočiti da se žena ne osjeća dobro i pokušati zajedno pronaći način kako joj pomoći. Kod neliječene depresije simptomi se produbljuju, a depresija može potrajati i duže od godine dana.

Što uzrokuje postporođajnu depresiju?

Ne postoji specifičan, samo jedan uzrok, postporođajne depresije, već se radi o kombinaciji brojnih faktora, kako fizičkih, tako i psihičkih. Upravo suprotno osjećajima tih žena, novopečene majke nikako na pojavu ili ne-pojavu postporođajne depresije ne mogu utjecati. Ludovanje hormona nakon poroda (iznenadni pad razine estrogena i progesterona) dokazano dovodi do kemijskih promjena u mozgu koje dovode do naglih promjena raspoloženja. Ako u periodu kada se osjećaju tako ranjivo, preplašeno i još uz to su često na granicama iznemoglosti od nedostatka sna, ne pronađe punu potporu partnera i najbližih, ove promjene raspoloženja mogu se pretvoriti u nešto dublje, postporođajnu depresiju. Kod žena koje su i prije trudnoće imale problema s depresijom, rizik od postporođajne depresije još je veći.

Kako prepoznati postporođajnu depresiju?

Ženama koje su zapale u stanje depresije teško je to uočiti na sebi, stoga će najprije neke zabrinjavajuće simptome uočiti upravo partner i bližnji koji uz vas provode više vremena u prvim tjednima nakon poroda.

Simptomi koji su najlakše uočljivi, a ujedno su i razlog da popričate s liječnikom su:

  • Tuga, osjećaj praznine i stalna zabrinutost
  • Često plakanje
  • Razdražljivost
  • Problemi sa snom
  • Problemi s koncentracijom
  • Promjene raspoloženja bez nekog povoda
  • Česta ljutnja
  • Problemi sa unosom hrane, prejedanje ili izgladnjivanje
  • Izbjegavanje inače vam dragih ljudi
  • Glavobolje
  • Iracionalni strahovi
  • Nemogućnost emocionalnog povezivanja s djetetom
  • Crne misli, žena razmišlja da bi mogla učiniti nešto nažao sebi ili bebi

Rizične skupine za pojavu postporođajne depresije

Iako postporođajna depresije pogađa sve žene, nevezano uz dob ili rasu, postoje ipak određene rizične skupine kod kojih je ipak nešto veća opasnost od pojave postporođajne depresije, a to su:

  • Depresija prije trudnoće
  • Depresija u trudnoći
  • Žena koja je proživjela izuzetno stresne situacije u životu (gubitak trudnoće, gubitak bliske osobe, žrtve nasilja i slično)
  • Gestacijski dijabetes
  • Samohrane majke ili majke koje nemaju podršku okoline i obitelji
  • Žene koje su imale prije i/ili tijekom trudnoće probleme s konzumacijom alkohola i droga
  • Loš socio-ekonomski status, veća nesigurnost

Liječenje postporođajne depresije

Ovisno o težini postporođajne depresije i pristupi liječenju se razlikuju. Kod najblažih oblika često je dovoljna tek bezuvjetna podrška bližnjih i puno razgovora i nježnosti, kao i svesrdna pomoć oko bebe. Važno je da žena osjeća sigurnost i podršku, kada se uz to uspije naspavati, pravilno hraniti i imati neko minimalno vrijeme za sebe i osjećaj tuge i beznadnosti brzo nestaje.

Kada ovo ipak nije dovoljno, savjetuje se razgovor sa stručnom osobom, psihologom ili psihijatrom. O svom problemu možete razgovarati i sa svojim liječnikom i patronažnom sestrom koji će vas uputiti što i kako dalje.

Iako se uz depresiju često veže uzimanje antidepresiva, kod postporođajne depresije se ona preporučuje tek kod težih slučajeva gdje razgovor i savjetovanje nisu dovoljni. Antidepresivi ipak nisu magična pilula koja će preko noći riješiti sve probleme, stoga je i u ovom načinu liječenja potrebno strpljenje.

Kako bližnji i žena sama mogu pomoći u liječenju postporođajne depresije?

Utješna činjenica je da je upravo ovo presudan faktor u liječenju većeg dijela postporođajnih depresija, a ne košta ništa i samo je važno pravilno uputiti novopečenu majku i njezinu okolinu na to kako si pomoći:

  • Dovoljno sna – obitelj može dodatne energije i vremena uložiti u pomaganje oko bebe kako bi mama imala prostora za malo dodatnog sna
  • Pomoć oko kućanskih poslova omogućit će mami da se maksimalno posveti bebi i tako bude zadovoljnija
  • Kvalitetna prehrana – u nedostatku sna novopečene majke često posežu za nezdravim rješenjima, pa tako njihova tijela ne dobivaju dovoljno zdravih nutrijenata koji su im sada najpotrebnija
  • Boravak u prirodi i lagano kretanje – ako vam vrijeme to dopušta, pokušajte što više vremena provoditi na svježem zraku, vaše tijelo i um će vam biti zahvalni
  • Ljubav i podrška bližnjih – oni su tu za vas, samo možda ne znaju kako vam najbolje pomoći. Ako mogu što učiniti za vas, ne libite se to ih zamoliti. Razgovarajte, družite se i dopustite drugima da vas razmaze.