Naslovnica Trudnoća i roditeljstvo Trudnica Folna kiselina: važan vitamin u trudnoći

Folna kiselina: važan vitamin u trudnoći

Folna kiselina

Folna kiselina je vitamin topiv u vodi, jedan od 8 oblika vitamina B poznatiji kao vitamin B9. Unos folne kiseline u organizam svakako je najbolji putem prehrane bogate folnom kiselinom, no u trudnoći se potreba za ovim vitaminom povećava, pa je preporučljivo uvesti folnu kiselinu i kao dodatak prehrani, a dio je svih prenatalnih vitamina na tržištu.

Zašto se preporučuje folna kiselina u trudnoći?

Folna kiselina kao dodatak prehrani savjetuje se već i prilikom planiranja trudnoće, kako bi ju u trenutku začeća u organizmu bilo dovoljno. Naime, izvan planiranja trudnoće i same trudnoće uz zdravu i reguliranu prehranu ljudi unose sasvim dovoljno folne kiseline prehranom, no kako se u trudnoći potreba za njom povećava, savjetuje se uzimanje u obliku dodataka prehrani.

Tijelo ne može samo proizvesti ovaj vitamin, pa ga je svakako potrebno unijeti hranom ili dodatcima prehrani. Folna kiselina je vodotopiva, pa će se njen višak izbaciti iz tijela mokrenjem i nije moguće da dođe do predoziranja. Izvan trudnoće upravo folna kiselina je zaslužna za hranjenje noktiju, kose i kože, ali i održava zdravima i našu jetru, mozak, kao i cijeli živčani sustav. Potreba za folnom kiselinom najveća je u prvih 12 tjedana trudnoće kako bi se fetus pravilno razvijao.

Sva brzorastuća tkiva, kao što je fetus, ali i stanice imunološkog sustava i crvenih krvnih stanica, gdje se stranice izuzetno brzo množe, obnavljaju i napreduju zahtijevaju veće količine folne kiseline za pravilan razvoj. Osim što folna kiselina omogućava pravilan razvoj živčanog, probavnog sustava, razvoj spolnih organa i stvaranje bijelih krvnih stanica, ona liječi anemiju (najvažnije kod trudnica koje su prethodno uzimale oralne kontraceptive i kod njih su zalihe folne kiseline manje) i pomaže metabolizam aminokiselina i sintezu proteina.

Problemi povezani s nedostatkom folne kiseline

Nedostatak folne kiseline prije začeća i unutar prvih 12 tjedana trudnoće može dovesti do oštećenja neuralne cijevi kod fetusa. Posljedično može doći do neke od sljedećih deformacija:

  • Rascjep kralježnice (spina bifida)
  • Nerazvijen mozak (anencefalija)
  • Rascjep usne i/ili nepca
  • Razvoj srčanih mana kod bebe

Osim toga, nedostatak folne kiseline povećava rizike za prijevremeni porod, pa samim time nosi sa sobom i sve rizike koji se povezuju uz prerano rođenje djeteta. Unosom dovoljno folne kiseline smanjuje se rizik za oštećenje živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80%.

Preporučeni unos folne kiseline u trudnoći

Prije i barem u prvih 12 tjedana trudnoće preporučuje se svakodnevno unositi barem 400 mikrograma folne kiseline. Istraživanja pokazuju kako se u prosjeku prehranom unese oko 250 mikrograma folne kiseline dnevno.

Osim dostatke količine, važno je obratiti pažnju i na omjere vitamina koje unosite. Naime, ako se dodatno uzima samo folna kiselina može doći do neravnoteže ukupnog unosa B vitamina i do slabije razgradnje i iskoristivosti folne kiseline. Zato se preporučuju prenatalni vitamini koji u sebi sadrže sve vitamine i minerale koje su u trudnoći potrebni.

Prije početka uzimanja dodataka prehrani svakako se posavjetujte s vašim liječnikom opće medicine i ginekologom koji će vam moći preporučiti, ovisno o vašoj prehrani i načinu života, koje količine folne kiseline su vam potrebne i koji vitamini bi vam mogli najviše odgovarati.

Ako liječnik utvrdi da su potrebne znatno veće količine folne kiseline, kao što je to slučaj kod žena s prethodnim trudnoćama iz kojih je rođeno dijete s oštećenjem neuralne cijevi ili kod uzimanja lijekova koji mogu otežati ili onemogućiti iskoristivost folne kiseline, kod trudnica s dijabetesom ili indeksom tjelesne mase većim od 30, on vam može preporučiti folnu kiselinu kao lijek, koja dolazi u dozi od 5 mg dnevno.

Prirodni izvori folne kiseline

Postoji pregršt namirnica koje su bogate folnom kiselinom i osim na odabir namirnica, važno je obratiti pažnju i na samu pripremu. Treba imati na umu da je ovaj vitamin, odnosno folna kiselina, osjetljiva na svjetlost, temperaturu, zrak i vodu. Naime, količina folne kiseline u namirnicama opada sa dužom termičkom obradom, pa čak i samim pranjem namirnice i dužim stajanjem u hladnjaku prije pripreme. Upravo zato izbjegavajte prekuhavanje ili dugo stajanje i pokušajte namirnice bogate folnom kiselinom jesti što svježije. Kako na namirnicu, tako i na vas, sunce može utjecati. Duže izlaganje suncu također može dovesti do pada folne kiseline u tijelu.

Koje namirnice je najbolje odabrati za veći unos folne kiseline? Donosimo najbolji odabir:

  • Zeleno lisnato povrće (svakako najbolji izbor za unos folne kiseline)
  • Mahunarke
  • Brokula
  • Soja
  • Jaja
  • Meso
  • Riba
  • Mliječni proizvodi
  • Avokado
  • Šparoge
  • Teleća jetra
  • Žitarice cjelovitog zrna
  • Orašasti plodovi

Količina folne kiseline u jednoj šalici proizvoda (izraženo u mikrogramima)

  • Teleća jetra 860,7
  • Leća 358
  • Pšenične klice 323
  • Šparoge 262,8
  • Špinat 262,4
  • Grah 254,6
  • Grašak 101,3
  • Brokula 93,9
  • Prokulica 93,6
  • Avokado 90,37
Misliš da znaš sve o folnoj kiselini?

Odigraj brzi kviz znanja, odgovori točno na sva pitanja i možda baš tebe čeka nagrada!

Zaigraj kviz znanja!

Saznaj više o folnoj kiselini u ovom videu!

Imaš komentar na članak?