Naslovnica Trudnoća i roditeljstvo Pretrage Spermiogram: kada se preporučuje i kako se pripremiti?

Spermiogram: kada se preporučuje i kako se pripremiti?

Spermiogram

Spermiogram služi kako bi se utvrdila razina plodnosti kod muškarca. Nakon godinu dana nezaštićenih spolnih odnosa ukoliko ne dođe do trudnoće, potrebno je napraviti dodatne pretrage kako bi se provjerila plodnost oba partnera. Muškom partneru uglavnom se prvo savjetuje napraviti spermiogram. Spermiogram se preporučuje i muškarcima koji su bili podvrgnuti vazektomiji kako bi se utvrdilo ima li prisutnih spermija u ejakulatu, odnosno je li zahvat uspio.

Što je i kako se izvodi spermiogram?

Spermiogram je potpuno bezbolna i vrlo jednostavna pretraga. Na muškarcu je samo da da uzorak ejakulata, sve ostalo je u liječničkim rukama. Detaljnom analizom ejakulata utvrđuje se koncentracija, pokretljivost i morfologija spermija, čime se dolazi do šire slike trenutne plodnosti muškarca. Važno je dostaviti svjež uzorak (ne stariji od 1 sata) koji nije bio izložen promjenama temperature, svjetlosti ili drugim vanjskim utjecajima koji imaju velik utjecaj na uzorak. Također, važno je pažljivo rukovati posudicom, obavezno čistim rukama kako bi se izbjegla kontaminacija uzorka bakterijama iz okoline.

Kada se preporučuje spermiogram?

Nakon godinu dana nezaštićenih odnosa trebalo bi doći do trudnoće. Ako trudnoća izostane, liječnici savjetuju detaljnije kontrolne preglede kako bi se utvrdilo je li sve u redu ili postoje određeni otegotni faktori kod žene ili muškarca koji su mogući krivac za izostanak trudnoće. Kod parova starijih od 35 godina savjetuje se krenuti s dodatnim pretragama već nakon 6 mjeseci pokušavanja. S obzirom da je spermiogram jednostavna i bezbolna pretraga (za razliku od mnogih pretraga za ispitivanje ženske plodnosti), upravo zato je jedna od prvih pretraga na koje ćete biti upućeni. Paralelno se ženama savjetuje uraditi PAPA test, vaginalni brisevi, provjera hormona, ultrazvuk, praćenje ovulacije i provjera prohodnosti jajovoda histerosalpingografija (HSG).

Kako se pripremiti za spermiogram?

Kako bi rezultati bili vjerodostojni važno je imati na umu sljedeće faktore. Kvaliteta spermija, kao i njihova brzina i koncentracija usko su povezani s brojem ejakulacija. No, to ne znači da ćete imati bolje rezultate ako se period apstinencije produži prije spermiograma, jer tada broj spermija raste ali njihova pokretljivost bitno opada, što opet nije dobar rezultat.  Između dva i pet dana apstinencije optimalan je period za realne rezultate spermiograma. Manje od toga moglo bi dovesti do manjeg broja spermija, a više od toga dovodi do većeg broja spermija koji su slabo pokretni ili nepokretni. Izbjegavajte alkohol barem 24 sata prije spermiograma.

Za uzorak je potrebna sterilna posudica. Spolovilo i ruke je potrebno temeljito oprati (izbjegavati agresivna sredstva koja narušavaju prirodni ph) i oblino isprati vodom. Poklopac posudice, kao i njezin rub ne okrečite tako da mogu dotaknuti plohe koje nisu temeljito sterilizirane.

Što sve može utjecati na spermiogram?

Faktora koji mogu “pokvariti” nalaze spermiograma je mnogo. Čak i jedna prehlada,viroza ili povišena tjelesna temperatura mogu bitno utjecati na kvalitetu spermija. Upravo zato se često preporučuje nalaze spermiograma smatrati vjerodostojnima tek nakon 2-3 spermiograma unutar pola godine do godine dana kako bi se isključio utjecaj vanjskih i iznimnih faktora na kvalitetu sjemena jer je potrebno u prosjeku tri mjeseca da se spermiji obnove.

Uzorak je potrebno analizirati unutar sat vremena od davanja uzorka. Idealno je uzorak dati u bolnici/ privatnoj ordinaciji gdje će se odmah i analizirati. Ako uzorak nosite od kuće važno je učiniti to u što kraćem periodu, pritom obratiti pažnju da uzorak bude na toplom i mračnom, najbolje priljubljen uz tijelo kako ne bi došlo do propadanja uzorka.

Što se sve provjerava spermiogramom?

Kako je kod svakog trećeg neplodnog para “krivac” loša kvaliteta sjemena, važno je dobro proučiti sve osobine i utvrditi u čemu je točno problem.

Faktori koji se provjeravaju spermiogramom:

  • VolumenUz apstinenciju između 2 i 5 dana volumen ejakulata bi trebao biti između 2 i 6 mililitara. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji poželjnim nalazom se smatra sve iznad 2 mililitra. Volumen veći od 6 mililitara može ukazivati na predugu apstinenciju ili varikokelu, dok premali volumen ukazuje na prekratku apstinenciju ili probleme u spolnim žlijezdama gdje nastaje sjemena tekućina.
  • pH faktor ejakulata – Kada je pH ejakulata između 7.2 i 8 on ne utječe na plodnost muškarca, pa su stoga to i poželjne vrijednosti. Kako je okružene rodnice kiselo, ejakulat treba biti blago alkalni kako bi spermiji ostali zaštićeni.
  • Viskozitet – Viskozitet nam pokazuje gustoću ejakulata. U slučaju lošeg viskoziteta moguće je da postoje problemi s prostatom.
  • Aglutinacija – Aglutinacija znači da spermiji u ejakulatu ostaju slijepljeni i time je njihovo kretanje otežano, pa može biti i uzrok izostanka trudnoće.
  • Likvefakcija – Likvefakcija je pojava kada se plazma iz sjemena pretvara u tekućinu. Prilikom ejakulacije ona se zgrušava zbog enzima zgrušavanja, no enzimi prostate trebali bi omogućiti ponovno pretvaranje u tekućinu unutar 20-ak minuta. Ako do toga ne dođe čak ni unutar sat vremena, tada možemo to promatrati kao mogući problem s plodnošću jer spermiji ostaju ostaju u ugrušku i kretanje im je otežano ili potpuno onemogućeno. Ovo ujedno ukazuje na problem s prostatom.
  • Koncentracija – Koncentracija spermija u ejakulatu je poželjno da bude veća od 20 milijuna po mililitru. No, to opet nije garancija da je nalaz dobar, ako je velik postotak morfološki neispravnih ili nepokretnih spermija. Isto tako, ako je dobar postotak pokretnih spermija, čak i koncentracija od 10-ak milijuna spermija po mililitru može uspješno dovesti do prirodnog zatrudnjivanja.
  • Pokretljivost – Pokretljivost ukazuje na broj pokretnih spermija u uzorku. Kako bi se nalaz smatrao urednim, potrebno je imati 70% pokretnih spermija, od čega oko 50% progresivnih (brzo pokretnih) . Spermiji mogu biti brzo pokretni, pokretni, sporo pokretni i potpuno nepokretni.
  • Morfologija – Analizom morfologije spermija se utvrđuje građa i postotak spermija bez oštećenja. Obojenjem po Papanicolauu se može jasno razaznati koliko ima zdravih spermija u odnosu na one s oštećenim repom, dvostrukim repom, bez repa ili s nekim drugim oštećenjem. Uobičajeno je da je spermija s oštećenjima mnogo, no sve dok je udio ispod 40% ne smatra se značajnim utjecajem na plodnost muškarca. Prema WHO smjernicama potrebno je u ejakulatu utvrditi prisutnost više od 15% spermija normalnog oblika za uredan nalaz. Između 5-14% daju se dobre šanse za trudnoću, dok je od 0-4% zdravih spermija već znak za uzbunu.
  • Vitalnost – Testiranje vitalnosti se uglavnom radi kada je u uzorku pronađen mali broj spermija, pa se obojenjem žele eliminirati leukociti, mrtvi spermiji i stanice od nepokretnih spermija kako bi se utvrdilo postoje li živi spermiji koji bi bili iskoristivi u postupcima medicinski potpomognute oplodnje.

Mogući nalazi spermiograma

Kada se sve provjerene karakteristike ejakulata uzmu u obzir postavlja se zbirna dijagnoza. Donosimo vam moguće opcije nalaza spermiograma:

  • Normozoospermija ukazuje na uredan nalaz spermiograma gdje su sve vrijednosti unutar preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.
  • Oligozoospermija ukazuje na smanjen broj spermija, odnosno vrijednosti su manje od 20milijuna spermija po mililitru ejakulata.
  • Astenozoospermija ukazuje na smanjen udio brzo pokretnih i pokretnih spermija, odnosno broj pokretnih spermija je niži od 50%.
  • Oligoastenozoospermija je kombinacija smanjenog broja spermija (oligozoospermija) i smanjene pokretljivosti spermija (astenozoospermija).
  • Teratozoospermija ukazuje na smanjen broj morfološki ispravnih i zdravih spermija ispod 15%.
  • Azoospermija ukazuje na to da u ejakulatu nije pronađen nijedan spermij.

Ako rezultati pokažu vrlo mali broj spermija ili velik udio morfološki neispravnih spermija savjetuju se dodatne pretrage kako bi se pokušao utvrditi problem. U slučaju nepostojanja spermija u ejakulatu, ponekad je potrebno napraviti biopsiju testisa.

 Koncentracija spermija
(x106/ml)
 Pokretljivost
(%)
 Morfologija
(%)
 Normozoospermija > 15 > 32 > 4
 Oligozoospermija < 15 > 32 > 4
 Astenozoospermija > 15 < 32 > 4
 Oligostenozoospermija < 15 < 32 > 4
 Azoospermija 0 0 0
 Teratospermija > 15 > 32 < 4